NBMEduKoncept blog

Kako razlikovati venski od arterijskog ulkusa?

Ulkus na potkoljenici ili stopalu nikada ne treba promatrati samo kao otvorenu ranu. Njegova lokalizacija, izgled, bolnost, okolna koža, puls i vaskularna procjena često daju ključne informacije o tome radi li se o venskom, arterijskom ili miješanom ulkusu [1–5].

Autor: Martina Živković Datum objave: 20. svibnja 2026.

Ključna razlika Usporedba Procjena

Venski ulkus najčešće nastaje zbog kronične venske insuficijencije i venske hipertenzije. Krv se ne vraća učinkovito prema srcu, dolazi do zastoja, edema, promjena kože i oštećenog cijeljenja. Takvi ulkusi se često nalaze u području potkoljenice, osobito oko gležnja ili u takozvanoj gaiter regiji [1,2].

Arterijski ulkus najčešće nastaje zbog smanjenog dotoka krvi u tkivo. Problem nije u povratku krvi, nego u tome da arterijska krv ne dolazi dovoljno do stopala ili potkoljenice. Takve rane su često bolne, dublje, oštrijih rubova i češće se nalaze na prstima, stopalu, peti ili izloženim točkama pritiska [3,4].

Najvažnije pitanje nije samo “koju oblogu staviti”, nego: ima li rana dovoljno dobru cirkulaciju da bi uopće mogla cijeliti?

Usporedba

Venski i arterijski ulkus ne izgledaju isto

Razlikovanje se ne temelji samo na jednoj značajci, nego na kombinaciji lokalizacije, boli, izgleda dna rane, rubova, sekreta, okolne kože, pulsa i vaskularne procjene.

Venski ulkus

Češće na potkoljenici, oko unutarnjeg gležnja ili u gaiter regiji.
Često je plići, nepravilnih rubova i s više sekreta.
Okolna koža može biti smeđe obojena zbog hemosiderina.
Česti su edem, varikoziteti, venski ekcem i lipodermatoskleroza.
Bol može biti prisutna, ali nije uvijek dominantan simptom.
Kompresija je temelj terapije kada je arterijska cirkulacija sigurna.

Arterijski ulkus

Češće na prstima, stopalu, peti ili mjestima pritiska.
Često izgleda dublje, suše, s oštrijim ili “izbušenim” rubovima.
Okolna koža može biti hladna, blijeda, sjajna i bez dlaka.
Puls na stopalu može biti oslabljen ili odsutan.
Bol je često jača, posebno pri podizanju noge ili noću.
Kompresija bez procjene arterijske cirkulacije može biti opasna.

Shematski prikaz

Jedna rana — dva moguća mehanizma

Kod venskog ulkusa problem je najčešće zastoj i venska hipertenzija. Kod arterijskog ulkusa problem je smanjen dotok krvi i ishemija tkiva.

Slika: shematska usporedba venskog i arterijskog ulkusa — venski ulkus je povezan sa zastojem i venskom hipertenzijom, a arterijski s nedovoljnim dotokom krvi i ishemijom tkiva.

Procjena

Zašto je ABPI/ABI važan?

Kod ulkusa potkoljenice ne smije se osloniti samo na pogled. Arterijska cirkulacija mora se procijeniti prije odluke o kompresiji, osobito ako postoje bol, hladno stopalo, slab puls, šećerna bolest, periferna arterijska bolest ili nejasna etiologija rane [4,5].

ABPI/ABI pomaže procijeniti arterijsku cirkulaciju

ABPI/ABI uspoređuje tlak na gležnju s tlakom na nadlaktici. Snižene vrijednosti mogu upućivati na perifernu arterijsku bolest, a povišene vrijednosti mogu biti nepouzdane kod kalcificiranih arterija, primjerice kod dijabetesa ili kronične bubrežne bolesti [3–5].

Kompresija nije “automatski” postupak

Kod venskog ulkusa kompresija je temelj liječenja, ali se ne smije primijeniti naslijepo. Ako postoji značajna arterijska bolest, kompresija može pogoršati ishemiju. Zato se prije kompresije provodi vaskularna procjena [4,5].

Mješoviti ulkus je čest klinički izazov

Neke rane imaju i vensku i arterijsku komponentu. Tada se pristup mora individualno prilagoditi, a često je potrebna suradnja specijalista za rane i vaskularnog specijalista [4,5].

Znakovi za brzu reakciju

Kada ne čekati?

Kod sumnje na arterijski ulkus ili kritično smanjenu cirkulaciju, odgađanje može povećati rizik od infekcije, nekroze i ozbiljnih komplikacija.

Stručnu procjenu treba potražiti bez odgađanja ako se pojavi:

Jaka bol u stopalu ili rani, osobito noću ili pri podizanju noge.
Hladno, blijedo, plavkasto ili izrazito bolno stopalo.
Slab ili odsutan puls na stopalu.
Crna nekroza, suha gangrena ili brzo širenje rane.
Rana na prstima, peti ili stopalu kod osobe sa šećernom bolešću.
Rana koja se pogoršava unatoč lokalnoj terapiji.

Razlika između venskog i arterijskog ulkusa mijenja cijeli pristup liječenju.

Kod venskog ulkusa cilj je smanjiti venski zastoj, edem i poboljšati povrat krvi prema srcu. Kod arterijskog ulkusa osnovno pitanje je ima li tkivo dovoljan dotok krvi za cijeljenje.

Zato rana nije samo površina koju treba pokriti oblogom. Potrebno je razumjeti cirkulaciju, uzrok rane, okolnu kožu, bol, pokretljivost, komorbiditete i rizik od komplikacija.

NBMEduKoncept nastao je s ciljem da znanje o kroničnim ranama bude jasno, praktično i dostupno osobama koje svakodnevno skrbe za bolesnike s kompleksnim ranama.

Literatura

Reference

DermNet NZ. Stasis ulcer. DermNet NZ. Available from: https://dermnetnz.org/topics/stasis-ulcer Accessed 2026 May 20.
DermNet NZ. Leg ulcers: differential diagnosis. DermNet NZ. Available from: https://dermnetnz.org/topics/differential-diagnosis-of-leg-ulcer Accessed 2026 May 20.
DermNet NZ. Arterial ulcer. DermNet NZ. Available from: https://dermnetnz.org/topics/arterial-ulcer Accessed 2026 May 20.
Franks PJ, Barker J, Collier M, Gethin G, Haesler E, Jawień A, et al. Management of patients with venous leg ulcers: challenges and current best practice. J Wound Care. 2016;25(Suppl 6):S1-S67.
Harding K, Dowsett C, Fias L, Jelnes R, Mosti G, Öien R, Partsch H, et al. Simplifying venous leg ulcer management. Consensus recommendations. London: Wounds International; 2015.